Lovostaj ribe u Srbiji 2026 – kalendar zabrane i lovnih dužina
Kompletna tabela perioda zabrane ribolova i minimalnih lovnih dužina za sve vrste riba
5
23
6
Lovostaj i lovne dužine po vrstama
Periodi zabrane i minimalne dozvoljene veličine
U tabeli ispod možete videti kompletnu listu vrsta riba sa periodima lovostaja koji važe u Srbiji. Period lovostaja je prikazan u formatu "od - do" i odnosi se na kalendarski period svake godine. Vrste su sortirane po početku lovostaja. Crvenom bojom su označene vrste koje su trenutno u aktivnom lovostaju.
| Vrsta ribe | Period lovostaja | Lovna dužina |
|---|---|---|
Lipljen Thymallus thymallus | 1. mart - 31. majAktivan | 30 cm |
Mladica Hucho hucho | 1. mart - 31. avgustAktivan | 100 cm |
Smuđ Stizostedion lucioperca | 1. mart - 30. aprilAktivan | 40 cm |
Smuđ kamenjar Stizostedion volgense | 1. mart - 30. aprilAktivan | 25 cm |
Štuka Esox lucius | 1. februar - 31. martAktivan | 40 cm |
Bucov Aspius aspius | 15. april - 15. jun | 30 cm |
Deverika Abramis brama | 15. april - 31. maj | 20 cm |
Grgeč (Bandar) Perca fluviatilis | - | 10 cm |
Jezerska zlatovčica Salvelinus alpinus | 1. oktobar - 28. februar | 25 cm |
Klen Leuciscus cephalus | 15. april - 31. maj | 20 cm |
Krkuša Gobio gobio | - | 10 cm |
Manić Lota lota | - | 20 cm |
Mrena Barbus barbus | 15. april - 31. maj | 25 cm |
Nosara (Sljivar) Vimba vimba | - | 15 cm |
Ohridska pastrmka Salmo letnica | 1. oktobar - 28. februar | 40 cm |
Plotica Rutilus pigus | 15. april - 31. maj | 20 cm |
Potočna mrena Barbus peloponnesius | - | 15 cm |
Potočna pastrmka Salmo trutta | 1. oktobar - 28. februar | 25 cm |
Potočna zlatovčica Salvelinus fontinalis | 1. oktobar - 28. februar | 20 cm |
Protfiš (Jaz) Leuciscus idus | 15. april - 31. maj | 20 cm |
Šaran Cyprinus carpio | 1. april - 31. maj | 30 cm |
Skobalj Chondrostoma nasus | 15. april - 31. maj | 20 cm |
Som Silurus glanis | 1. maj - 15. jun | 60 cm |
O lovostaju i propisima
Šta je lovostaj?
Lovostaj je zakonom propisan period u godini tokom kojeg je zabranjen ribolov određene vrste riba. Cilj lovostaja je zaštita ribljeg fonda u periodu mresta, kada se ribe razmnožavaju i populacija je najranjivija. U Srbiji je lovostaj regulisan Zakonom o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda ("Službeni glasnik RS"), a propise sprovode ribolovačka udruženja i ribočuvarska služba.
Svaka vrsta ribe ima specifičan period lovostaja koji je određen na osnovu bioloških karakteristika vrste i perioda mresta. Tokom lovostaja, strogo je zabranjeno loviti, zadržavati ili transportovati ribe te vrste, bez obzira na način ulova. Poštovanje lovostaja je ključno za očuvanje zdravih ribljih populacija i kvalitetnog ribolova u budućnosti.
Pored sezonskog lovostaja, pojedine vrste riba u Srbiji uživaju trajnu zaštitu. To znači da je njihov lov zabranjen tokom cele godine. Ovo se odnosi pre svega na ugrožene vrste poput jesetrovki (keciga, moruna, dunavska jesetra), kao i na neke autohtone vrste čija je populacija drastično opala.
Kazne za prekrsaje
Nepoštovanje propisa o lovostaju, lovnim dužinama i zaštićenim vrstama u Srbiji povlači ozbiljne novčane kazne i druge sankcije. Prema Zakonu o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda, kazne su propisane i za fizička i za pravna lica.
Za fizička lica, novčane kazne kreću se od 10.000 do 300.000 dinara, u zavisnosti od težine prekršaja. Ribolov tokom lovostaja, zadržavanje ribe ispod propisane lovne dužine i lov zaštićenih vrsta spadaju u najteže prekršaje. Za pravna lica i preduzetnike kazne mogu iznositi od 100.000 do 1.000.000 dinara.
Pored novčanih kazni, ribočuvar ima ovlašćenje da oduzme sav ribolovni pribor i ulov, kao i da pokrene prekršajni postupak. U slučaju ponovljenih prekršaja ili lova strogo zaštićenih vrsta, moguće je i pokretanje krivičnog postupka sa kaznom zatvora do tri godine.
Ribočuvarska služba vrši redovne kontrole na svim ribolovnim vodama. Svaki ribolovac je dužan da poseduje važeću godišnju dozvolu i da je pokaže na zahtev ribočuvara.
Posebne kategorije riba
Trajno zaštićene i alohtone (invazivne) vrste
Trajno zaštićene vrste
Trajno zaštićene vrste riba u Srbiji su zakonom zaštićene tokom cele godine. Lov, zadržavanje, transport i prodaja ovih vrsta je strogo zabranjena bez izuzetaka. Većina trajno zaštićenih vrsta pripada porodici jesetrovki (Acipenseridae), koje su na globalnom nivou među najugroženijim grupama riba.
Alohtone (invazivne) vrste
Alohtone (invazivne) vrste su ribe koje nisu prirodno prisutne u vodama Srbije, već su unesene namerno ili slučajno. Za razliku od autohtonih vrsta, za alohtone vrste ne postoji lovostaj niti minimalna lovna dužina. Pecari su podstaknuti da ih love u što većem broju kako bi se smanjio njihov negativan uticaj na autohtone riblje populacije.
Česta pitanja o lovostaju
Odgovori na najčešća pitanja o propisima za ribolov
Šta je lovostaj ribe?
Lovostaj ribe je zakonski propisan period tokom godine u kojem je zabranjeno loviti određenu vrstu ribe. Uvodi se kako bi se ribama omogućilo nesmetano mrestenje i oporavak populacije. Period lovostaja se razlikuje od vrste do vrste i propisan je Zakonom o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda.
Zašto postoji lovostaj?
Lovostaj postoji kako bi se zaštitile riblje populacije u najosetljivijem periodu godine - tokom mresta. Kada se ribe razmnožavaju, posebno su ranjive. Bez lovostaja došlo bi do prekomerne eksploatacije ribljeg fonda što bi dovelo do drastičnog smanjenja populacija ili čak izumiranja pojedinih vrsta u našim vodama.
Kada je lovostaj štuke u Srbiji?
Lovostaj štuke u Srbiji traje od 1. februara do 31. marta. Tokom ovog perioda zabranjen je lov štuke na svim vodama. Minimalna lovna dužina štuke je 40 cm. Štuka (Esox lucius) mresti se u rano proleće na plitkim, travnatim mestima, pa je lovostaj postavljen upravo u ovom periodu.
Kada je lovostaj smuđa?
Lovostaj smuđa u Srbiji traje od 1. marta do 30. aprila. Minimalna lovna dužina za smuđa je 40 cm. Smuđ (Stizostedion lucioperca) je jedna od najcenjenijih slatkovodnih riba u Srbiji, a poštovanje lovostaja je ključno za održavanje stabilne populacije ove vrste.
Koja je lovna dužina šarana?
Minimalna lovna dužina šarana u Srbiji iznosi 30 cm. Lovostaj šarana traje od 1. aprila do 31. maja. Šaran (Cyprinus carpio) je najtraženija vrsta u sportskom ribolovu u Srbiji, pa je poštovanje lovne dužine od izuzetnog značaja za održavanje populacije.
Koje ribe su trajno zaštićene u Srbiji?
Trajno zaštićene vrste riba u Srbiji uključuju kečigu (Acipenser ruthenus), morunu (Huso huso), dunavsku jesetru (Acipenser gueldenstaedti), čikova (Misgurnus fossilis), linjaka (Tinca tinca) i zlatnog karaša (Carassius carassius). Lov ovih vrsta je zabranjen tokom cele godine bez izuzetka.
Šta su alohtone (invazivne) vrste riba?
Alohtone ili invazivne vrste riba su one koje nisu prirodno prisutne u vodama Srbije. To su babuška, beli amur, beli tolstolobik, američki somić i bas. Za ove vrste ne važi lovostaj niti minimalna lovna dužina, a pecari su podstaknuti da ih love u što većem broju.
Koje su kazne za kršenje lovostaja u Srbiji?
Kazne za kršenje lovostaja kreću se od 10.000 do 300.000 dinara za fizička lica. Ribočuvar može oduzeti sav pribor i ulov. Za teže prekršaje poput lova trajno zaštićenih vrsta moguće je i pokretanje krivičnog postupka sa kaznom zatvora do 3 godine.
Gde mogu dobiti dozvolu za ribolov u Srbiji?
Dozvolu za ribolov možete dobiti u lokalnom ribolovačkom udruženju koje gazduje vodom na kojoj želite da pecate, ili online putem sajta Ribolovačkog Saveza Srbije. Godišnja dozvola važi za sve vode kojima gazduje dato udruženje. Potreban vam je lični dokument i uplatnica.
Šta uraditi ako uhvatim zaštićenu vrstu ribe?
Ako uhvatite zaštićenu vrstu ribe, dužni ste da je odmah i pažljivo vratite u vodu. Koristite mokre ruke prilikom manipulacije ribom, ne vadite je iz vode duže od nekoliko sekundi, i pažljivo uklonite udicu. Zadržavanje zaštićenih vrsta je krivično delo.
Da li se lovostaj razlikuje za različite vode?
Osnovni periodi lovostaja su jednaki na celoj teritoriji Srbije i propisani su zakonom. Međutim, lokalna ribolovačka udruženja mogu uvesti dodatna ograničenja za vode kojima gazduju, kao što su produženi lovostaj, uvođenje zona "uhvati i pusti" ili dodatne zaštićene vrste.
Kako se pravilno meri lovna dužina ribe?
Lovna dužina ribe meri se od vrha njuške (zatvorena usta) do kraja najdužeg dela repnog peraja, u prirodnom položaju ribe. Merenje se vrši metar trakom ili ribarskim metrom položenim uz telo ribe. Riba mora biti izmerena pre puštanja ili zadržavanja.